Na ovoj stranici možete pronaći odgovore na neka pitanja koja bi mogli imat o craft pivu i pivovarama, općenito o pivu i njegovim sastojcima.
Pivo je osvježavajuće pjenušavo piće s malim udjelom alkohola i karakterističnom aromom hmelja, dobiveno alkoholnim vrenjem pivske sladovine pomoću pivskog kvasca.
Osnovne sirovine su: voda, pivarski slad, hmelj i kvasac.
Pivska sladovina, vodeni je ekstrakt pivskoga slada, neslađenih sirovina i hmelja.
Pivski slad osušeno je zrno isklijaloga pivskoga ječma obogaćeno enzimima.
Pod neslađenim sirovinama podrazumijevaju se sve neisklijale žitarice te škrob, tehnički i čisti šećeri dobiveni od tih žitarica, a pod hmeljom neoplođeni cvat višegodišnje ženske biljke penjačice Humulus lupulus. Pivski kvasci čiste su kulture kultiviranih jednostaničnih mikroorganizama.
Pivo je jedno od najstarijih pića na svijetu, koje možda datira iz ranog neolita ili 9500. godine prije nove ere, kada su se žitarice počele uzgajati. Zabilježen je u pisanoj povijesti starog Iraka i starog Egipta.
Arheolozi pretpostavljaju da je pivo bilo važan instrument u formiranju civilizacija. Prije otprilike 5000 godina poslodavci su radnike u gradu Uruk (Irak) plaćali pivom.
Najstariji poznati recept za pivo datira prije više od 4000 godina. Pronađen je na glinenoj ploči koja datira iz 3100-3000. pr.n.e. u Mezopotamiji.
1800 g. pr.n.e. zapisana je Himna Ninkasi, boginji zaštitnici piva iz drevnog Sumera, himna je u stvari recept za pivo toga vremena.
Pivo sadrži više od tisuću sastojaka, uz ostalo, vitamine, minerale, željezo, magnezij i cink, kao i tvari koje jačaju nerve i mišiće. No, ničega previše nije dobro, pa se tako i pozitivni efekti konzumacije piva odnose samo na umjerenu količinu. Ljekovita svojstva piva potvrđena su u mnogim znanstvenim radovima. Pivo pozitivno utječe na cirkulaciju krvi, krvni tlak, vrijednost masnoćai i šećera u krvi. Stoga dokazano smanjuje rizik od bolesti srca, pogotovo srčanog udara, te kolesterola. Pivo djeluje antiseptički i diuretički, odnosno pospješuje izlučivanje urinai tako smanjuje broj bakterija. Ublažava probleme s bubrežnim kamencem, te djeluje preventivno, odnosno smanjuje rizik za njihovu pojavu. Smanjuje rizik od infekcije bakterijom Heliobacter Pylori, te smanjuje rizik od raka želuca. Zahvaljujući velikom udjelu vitamina B grupe, pivo pogoduje ljepoti i zdravlju kože, kose I noktiju.
Pivo povoljno djeluje na psihu, te tako potiče dobro raspoloženje, relaksira i smanjuje stres.
( The Brewers of Europe, 2008.)
Šećer je važan element u proizvodnji piva. Međutim, ne dodaje se kao sastojak, već nastaje procesom ukomljavanja slada, odnosno konverzijom škroba u šećer tijekom postupka ukomljavanja, a zatim se fermentira kvascem kako bi se dobio alkohol.
Kako kvasac fermentira pivo, udio šećera mu se smanjuje, dok se njegov udio alkohola povećava, što zauzvrat smanjuje njegovu gravitaciju i rezultira pivom s visokim udjelom alkohola.
Šećeri su ugljikohidrati. U strukturnom smislu, ugljikohidrati su podijeljeni na mono-, di-, oligo- i polisaharide, ovisno o tome da li spoj ima 1, 2, 3–10 ili više od 10 molekula šećera. Glavna vrsta šećera je maltoza, koja je napravljena od dvije molekule glukoze. Stoga je klasificirana kao disaharid - vrsta jednostavnog šećera. Međutim, maltoza i drugi jednostavni šećeri sastoje se od samo oko 80% sadržaja šećera tijekom fermentacije. Suprotno tome, preostalih 20% sastoji se od oligosaharida, koji kvasac ne fermentira. Ipak, vaše tijelo ne može probaviti ni oligosaharide, pa se smatraju bez kalorija i umjesto toga djeluju kao probiotička vlakna ili hrana za vaše crijevne bakterije.
Stoga, iako pivo sadrži priličnu količinu ugljikohidrata, njegov sadržaj šećera prilično je nizak.
Dobra vijest za sve pivopije jeste da pivo kao takvo ne utječe na veličinu vašeg trbuha. Pivo sadrži 90% vode, 4-8% alkohola i 5-6% ugljikohidrata te uz te sastojke sadrži i vitamine i minerale koji pozitivno utječu na zdravlje čovjeka. Ne znamo odakle je potekao mit da muškarci od piva dobiju neprivlačan trbuh, ali to nije istina jer pivo ima vjerovali ili ne manje kalorija nego mlijeko ili sok od naranče.
Čak je stručni časopis Nutrition Reviews objavio pregled svih istraživanja koja su provjeravala je li veći opseg struka posljedica konzumacije piva, a sva su pokazala kako od umjerenog konzumiranja piva ne postoji opasnost od prekomjerne težine i pivskog trbuha.
Hmelj (lat. Humulus lupulus) jedna je od najunosnijih ratarskih kultura i prva asocijacija na pivo.
Dio je porodice konopljovki (Cannabaceae), prilično male porodice čiji je glavni predstavnik konoplja.
Blizak je biljkama poput divljeg kestena, guarane, javora i ličija.
U našem se jeziku još naziva i kuk ili kudiljice.
Biljka ima muške i ženske cvjetove, a cvjeta od srpnja do kolovoza. Muški cvjetovi su manji, neugledniji i u obliku metlice. Ženski cvjetovi nježne i jajolike šišarke s 5 cvjetova koje oprašuje vjetar i potrebno im je mjesec dana za dozrijevanje. Jedna biljka može razviti i preko 2.000 šišarica.
Hmelj je relativno mali red koji se sastoji od nekoliko vrsta prirodno raširenih na području Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Danas je najznačajniji njegov gospodarski značaj i uzgaja se diljem svijeta, a posebno je važan zbog upotrebe u pivskoj industriji. Najveći proizvođač su Sjedinjene Američke Države, a velik se dio proizvodi na području Europske Unije.
International Bitterness Unit - međunarodna mjerna jedinica koja označava gorčinu piva. Skala je od 0-100
Fermentacija je kemijski proces pri kojem kvasac jede šećer iz slada, a kao nuspojava nastaju alkohol i CO2. Vrijeme fermentacije ovisi o vrsti kvasca i piva koje se proizvodi.
Prvo spominjanje hmelja u proizvodnji datira od 822. godine.
Prije hmelja pivari su koristili gruit. Gruit je mješavina gorkog bilja i cvijeća. Vrlo često se koristila mirta i borovica (kleka), a neki od sastojaka gruita su i vrijesak, maslačak, neven i sl.
Hmelj u pivu se koristi kao začin kojim balansiramo slatkoću slada. Hmelj daje gorčinu pivu, kao i aromu i okus. Hmelj je i prirodni antiseptik, te se u pivu ponaša kao konzervans i štiti ga od kvarenja.
Kvasci su jednostanični mikroorganizmi iz skupine gljiva koji metaboliziraju šećere u ugljikov dioksid i alkohol. Kvasac je sitna jednostanična gljivica koja pripada grupi mikroorganizama. Ova stanica ovalnog oblika može se vidjeti samo mikroskopom. Jedan gram biomase kvasca sadrži oko 20 milijardi kvaščevih stanica.
Pivski kvasac ili pekarski kvasac je vrsta kvasca koja se koristi za dizanje tijesta, te za vrenje piva i vina. Latinski naziv pivskog kvasca je Saccharomyces cerevisiae; riječ saccharomyces bi se mogla prevesti kao slatka gljivica, jer dolazi od grčkih riječi saccharo (šećer) i myco (gljivice), dok bi se riječ cerevisiae mogla prevesti kao pivski.
Pivski kvasac pretvara šećer u etanol i ugljikov dioksid i na temperaturi od 5 ºC, stvaranje plina povećava se eksponencijalno povišenjem temperature do 38 ºC, a pri temperaturi od 40 ºC počinje polako odumirati. Idealna temperatura mu je 30 ºC, na kojoj se brojčano udvostručuje (razmnožava) unutar svega sat i pol ili dva, a idealan pH mu je u neutralnom ili lagano kiselom području. Stoga, ako kvasac dospije u vruću vodu ili mlijeko neće doći do fermentacije. Pekari većinom kao optimalnu temperaturu fermentacije odabiru 25 ºC. U proizvodnji piva pak, temperature se prilagođavaju tipu piva koje se proizvodi – za većinu je to 18 - 23 ºC, dok su za "lager" nešto niže temperature, od 9 - 12 ºC.
Pivski kvasac obiluje mnogim zaštitnim i ljekovitim tvarima, osobito vitaminima skupine B (B1, B2, B5, B6, B12 i dr.). Jedan gram, odnosno manje od pola čajne žličice pivskog kvasca sadrži 150 µg tiamina (vitamina B1), 50 µg riboflavina (vitamina B2), 400 µg niacina (vitamina B3), 40 µg piridoksina (vitamina B6), 100 µg pantotenske kiseline (vitamina B5), 1,25 µg biotina, 3,35 mg kolina, 4,425 mg inozitola i 5 µg folne kiseline (vitamina B9).
Pivski kvasac bogat je izvor i mnogih minerala: željeza, mangana, natrija, kalcija, cinka, kalija, bakra, magnezija, te elemenata u tragovima - selenija, germanija I kroma. Nije na odmet napomenuti kako je upravo u pivskom kvascu prisutan oblik kroma s najvećom biološkom vrijednošću i najmanjom škodljivošću, u usporedbi sa svim ostalim njihovim prirodnim izvorima.
Craft pivo proizvodi craft pivovara koja je po definiciji nezavisna, proizvodi do 125000 hl piva godišnje, koristi najkvalitetnije sastojke, sklonija je eksperimentiranju i isprobavanju različitih stilova, a pivo je često bogatije hmeljem, te nefiltrirano i nepasterizirano.
Zitologija je znanost o pivu. Pojam potječe od grčkih riječi zythos (pivo) i logos (učiti)
Zitolog je istinski poznavatelj piva, upućen je u sve faze i elemente proizvodnje, u prepoznavanje okusa i aroma te u načine serviranja i uparivanja s hranom.
Adriatic Craft Beer by Hyperion WordPress Hosting
Copyright © 2023. Sva prava pridržana.