U kojem je razdoblju Rovinj nastao teško je reći sa 100%tnom sigurnošću. Prvi se put spominje u djelu “Cosmographia” anonimnog Ravenjanina, koji govori o “Castru Rubini” iz 5.stoljeća. Vrlo je vjerojatno da je Rovinj stariji, sa prijelaza iz 3. u 4. stoljeće, a možda i iz ranijeg perioda, budući da su nađeni dokazi o životu na otoku u 2. i 1.st.pr.n.e. “Castrum Rubini” je zasigurno bio smješten na mjestu današnje župne crkve Sv.Eufemie. U to doba Istru okupiraju Rimljani i ostaju tu do 476.g. Tada se dešavaju provale Huna, Ostrogota te 539.g. Bizantinaca. Stanovništvo se sklanja na otok Rovinj (Ruigno, Ruginio, Ruvigno) koji tada broji tek nekoliko stotina stanovnika. Nedaleko je postojalo i mjesto Cissa, takozvana rovinjska Atlantida, koje je vjerojatno negdje u 6. ili 7. stoljeću potonulo uslijed potresa, pa su i stanovnici Cisse naselili otok Rovinj. Oko postojanja Cisse isprepliću se mnoge legende, iako njeno postojanje nije nikad dokazano. Cissa i danas živi u pričama lokalnih ribara, koji često svojim mrežama znaju sa dna izvući fragment amfore ili cigle na mjestu možebitnog potonuća grada. Nakon Bizanta (788.g.) Istra potpada pod franačku vlast. Tokom 9. stoljeća dešavaju se razni upadi pljačkaša, sa kopna i sa mora (Slaveni, Neretljani, Saraceni). Razdoblje od 9.do 11.stoljeća je nemirno za cijelu Istru, posjedi često mijenjaju gospodare, a gradovi započinju borbu za autonomiju, formiraju komunalnu strukturu u opoziciji crkvenom i feudalnom vladaru Istre – akvilejskom patrijarhu. Tada jača i Venecija, jaka pomorska republika, pod čiju vlast Rovinj pada 1283. godine. Time je gradu ograničena samouprava, na čelo koje Mlečani postavljaju svojeg čovjeka, podestata. U doba Venecije Rovinj se razvija u jaki ribarski, brodograđevni i pomorski centar, naročito u 17.i 18. stoljeću, kada ima primat u Istri. Tada se učvršćuju i gradski bedemi, grad se počinje širiti na kopno, pa se 1763.godine zatrpava tjesnac između otoka i kopna te Rovinj postaje poluotokom. Sredinom 18.stoljeća Rovinj ima preko 8 tisuća stanovnika, stoga su i kuće u Rovinju više nego je to bilo uobičajeno za gradove sličnog tipa na Jadranu. Zbog velikog broja stanovnika i hodočasnika tada se gradi i današnja župna crkva Sv. Eufemije. 1797. propada Mletačka republika, kratko vrijeme Istra je pod austrijskom (do 1805.g.) pa Napoleonovom vlašću. Istra je od 1809. do 1813. bila dio Napoleonovih ilirskih provincija.