Prema arheološkim istraživanjima život na ovim prostorima utemeljeno datira iz VII. stoljeća prije Kristova rođenja (arheološko nalazište Kunara). Administrativno gledano, područje Primoštena pokriva dio Hilličkog poluotoka kojeg spominju mnogi antički izvori. Prostore su nastavali Hilli koji su bili pripadnici Ilirskog plemena po kojem je poluotok i dobio ime. Premda ima povjesnih rupa, prema Kačiću je nedvojbeno da ovo područje 1386. godine nastavaju preci sadašnjeg stanovništva koji su pred najezdom otomanske sile bili prisiljeni uzmaći iz Bosne. 18 obitelji na ovim prostorima našlo je svoj novi dom. Formiraju nova naselja uz kraška polja i tako nastaju najstarija naselja Prhovo, Kruševo i Široke. U zadnjim desetljećima XV stoljeća ni tu više nisu bili sigurni radi sve ćešćih turskih upada. Spustili su se na more i povukli se na mali otočić koji se spominje kao Caput cista ili Gola glava.Tek od godine 1564. spominje se pod imenom Primošten. Tada je već bio otočić s naseljem opasan obrambenim zidom prema kopnu. Komunikacija se vršila preko drvenog mostića od čega i dolazi naziv – pri mostu, Primošten. Komunikacija sa poljem bila je otežana radi velike udaljenosti a to je trajalo sve do konca XVII stoljeća nakon Kandijskog i Morejskog rata kada definitivno prestaje turska opasnost. Narod se ponovno vraća na stara ognjišta kako bi se posvetio poljodjelstvu i stočarstvu.
U drugoj polovici XX stoljeća, poput Amerike, Primošten biva otkriven za posve drugačiji način razmišljanja i življena. Grupa esperantista pod motom “Sunce, more, prijateljstvo, zdravlje” duboko je udahnula europsku i svjetsku integracijsku udrugu kada ni Europa ni svijet nisu o tome ni sanjali. Na poluotoku Raduča nastaje svjetska asocijacija koja pod navedenim motom uređuje međunarodne vrtove donoseći zemlju sa svih kontinenata i zemalja. Tada Primošten postaje top destinacijom interkontinentalnog druženja svih ljudi dobre volje bez obzira na boju, rasu, vjeru, stas, izgled, vlast i moć. Za boravka u Primoštenu svi su bili jednaki.
Davne 1075. otok Maslinovik, jedan iz krune od sedam primoštenskih otočića, dok je Primošten bio nenastanjen, bijaše mjesto događanja koja su bitno određivala budućnost hrvatskog kraljevstva i hrvatske državnosti. Kraljica Neda, kći Petra Krešimira IV. i žena Slavića, kojeg su ugrabili i ubili Normani, dala se u potragu za nestalim mužem. Na putu prema Italiji ugrabi je Streza, ujak budućeg kralja Zvonimira. Kraljica Neda je bila opasnost za spletkare koji vode bitku za budućeg kralja Hrvatske nakon smrti kralja Petra Krešimira IV 1075.god. Da bi omugućili dolazak na kraljevsko prijestolje Zvonimiru, kraljica Neda trebala je nestati iako je bila omiljena u narodu. Jelena, Zvonimirova žena tajno odvodi Nedu iz tamnice i nalazi joj utočište na tada pustom prostoru Primoštena, na otoku Maslinoviku. Kraljica Neda nije podnosila zatočeništvo pa uz pomoć Vekenege prepliva s otoka na kopno na mjestu gdje je danas svjetionik na Kremiku. Na žalost Nedine muke nisu prestale. Ubrzo biva ponovno zatočena u kuli dvorca u Bihaču. Zvonimir postaje kraljem 1075. godine i vlada do 1089. godine. Za ovo povijesno razdoblje bitno je i poznavanje važnosti samostana Sv. Stjepana de Pinis, uz prostranu splitsku luku. U tom samostanu bile su grobnice hrvatskih knezova i kraljeva. Nažalost, prodorom Turaka samostan je razoren, grobnice uništene a redovnici protjerani.
Pošaljite fotografiju Adriatic Craft Beer boce uz koju se vidi lijepi pogled na more ili prirodnu ljepotu ili povijesnu građevinu. Poželjne su i fotografije gastronomskih užitaka i delicija, kao i zabavnih partya te kocerata, uz Adriatic Craft Beer. Sretni dobitnici će dobit suvenir kutiju „Welcome to Croatia sa Adriatic Craft Beer-om“!
Adriatic Craft d.o.o.
Rovanjska ulica Zagrebačka 43
Rovanjska, 23243 Jasenice
OIB: 38222782198
Adriatic Craft Beer by Hyperion WordPress Hosting
Copyright © 2023. Sva prava pridržana.
