Tržnica na Poluotoku, zajedno s Ribarnicom, odavno se svrstala među nezaobilazne oznake zadarskoga urbanog identiteta. Na jednoj strani, korijeni joj sežu duboko u povijest, sve tamo do rimskoga Foruma, a na drugoj strani javlja se kao preteča današnjih društvenih mreža i njihov konkurent, kao mjesto na kome se svakodnevno prenose informacije, lajka i formira svojevrsno kolektivno zadarsko pamćenje.
Na Tržnici senajbolje može naslutiti kako grad gradom ne čine zgrade već građani. Da, ta je Tržnica (zajedno s Ribarnicom) izmijenila izgled početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Ali ne i duh! Čuva ga i njeguje sve tamo od Srednjeg vijeka, kada je svoj karakter počela formirati na prostoru bivšega rimskog Foruma, ondašnjoj Kampi, kasnije Zelenom trgu (točnije Trgu zeleni, Piazza dell´erbe). Istina, povjesničari su utvrdili kako su se u doba mletačke uprave gradske tržnice nalazile na četiri mjesta. Na današnjem Narodnom trgu prodavala se roba iz Ravnih kotara: žito, sijeno, drvo za loženje, koža, maslac i sir! Sve je to kasnije preseljeno u Varoš, gdje je podignuta nova loža, nazvana Pile. Na Kampi se nudila riba (kasnije na Novoj obali) i proizvodi s otoka: zelje i perad. Prodavalo se i ispred crkve sv. Krševana i sv. Ivana (u Varošu).
Tržnica svih zadarskih tržnica, pak, bila je ona na Kampi (Zelenom trgu). Neponovljiv šarm toga prostora, njegove šarolike palače, labirinti romantičnih prilaza, slikovit glavni ulaz s gata na Novoj obali preko Trga Laurana, sve se to stoljećima taložilo i postupno kristaliziralo u iznimnu urbanu ljepotu. Pariški putopisac Pierre Bauron oduševio se, 1888. godine: „Kakva graja i kakvo šarenilo. Na trgu vlada jezična konfuzija. Kupuje se i prodaje na svim mogućim narječjima“. Nažalost, katastrofalno anglo-američko bombardiranje Zadra u Drugom svjetskom ratu sravnilo je sa zemljom Kampu i sve oko nje. Tržnica se privremeno preselila na Pet bunara, dok joj inž. Budak nije, 1952. godine, uredio današnji prostor. No znakoviti ostaci zadarskoga urbaniteta i ovdje štite duh Tržnice. Još se vidi gdje je bila crkva sv. Marije Velike, porušene 1570. godine, kapela sv. Roka i fasada nedovršene crkve sv. Šimuna iz 1600. godine, a na drugoj strani ogradni zid s kruništem romaničke palače Pasini.
Pošaljite fotografiju Adriatic Craft Beer boce uz koju se vidi lijepi pogled na more ili prirodnu ljepotu ili povijesnu građevinu. Poželjne su i fotografije gastronomskih užitaka i delicija, kao i zabavnih partya te kocerata, uz Adriatic Craft Beer. Sretni dobitnici će dobit suvenir kutiju „Welcome to Croatia sa Adriatic Craft Beer-om“!
Adriatic Craft d.o.o.
Rovanjska ulica Zagrebačka 43
Rovanjska, 23243 Jasenice
OIB: 38222782198
Adriatic Craft Beer by Hyperion WordPress Hosting
Copyright © 2023. Sva prava pridržana.
